Mád

U prvoj polovici 16. stoljeća Paracelsus je ovako opisao svoj posjet Tokaj-Hegyalji: "Vlastitim očima sam vidio dok sam putovao kroz Gornju Ugarsku i posjetio Tokaj, zajedno s njegovom okolicom—Mád, Tarcal i Tállya. Jedan od domaćina mi je pokazao rascijepljeni trs vinove loze, u kojem su duž cijele duljine prolazile fine zlatne niti, slične onima koje se koriste za tkanje.” Iako se zlatne vinove loze ne nalaze u Mádu, grožđe koje ovdje raste i vina koja se od njega proizvode smatraju se izvanrednima, čak i unutar Tokaj-Hegyalje. To se pripisuje mineralno bogatom tlu vinograda, koje je stoljećima činilo vina iz Máda poznatima po svojim ljekovitim svojstvima. Osim toga, zeolit koji se vadi u blizini grada, često nazivan "ljekovitim kamenom," koristi se u medicinske svrhe. Mád je s pravom poznat po svojim aromatičnim vinima, plodnim vinogradima i mnogim uglednim vinarima koji ih uzgajaju. Prvi pisani trag o naselju datira iz 1255. godine, dok se najraniji spomen vinogradarstva bilježi iz 1332. Tijekom srednjeg vijeka ovdje su živjele brojne plemićke obitelji, ispreplićući povijest grada s poviješću svojih gospodara. Mád je 1620. godine dobio status trgovišta, a kroz povijest je uvijek bio istaknuto mjesto za proizvodnju vrhunskih mađarskih vina. Njegovi stanovnici bili su poznati po svom blagostanju i vidljivom bogatstvu, gradeći svoje kuće od kamena i čuvajući svoja vina u pažljivo izrađenim podrumima i bačvama.