Putovanje u skladu s SDG-ovima - tragom novog oblika turizma

17 Ciljeva održivog razvoja UN-a (Sustainable Development Goals – SDGs) globalni je okvir koji postavlja ciljeve za bolji svijet do 2030. godine: primjerice, iskorjenjivanje siromaštva, smanjenje gladi, zaštitu klime, ravnopravnost spolova ili osiguranje pristupa čistoj vodi.

SDG-ovi obuhvaćaju sve aspekte života – uključujući turizam. Turizam može biti alat za postizanje tih ciljeva ili prepreka ako nije pravilno organiziran. Cilj svjesnog putovanja je odabrati prvu opciju.

Iako na prvi pogled nije očito, ovi ciljevi su usko povezani s turizmom. Tijekom putovanja ljudi donose odluke – o tome gdje će odsjesti, što će jesti, kako će se kretati, koga će podržati svojim novcem i pažnjom. Sve te odluke izravno utječu na to koliko putovanje podržava ili ugrožava globalne ciljeve. „Putnik temeljen na SDG-ovima“ donosi odluke koje su u skladu s napretkom prema održivijem svijetu.

Putnik temeljen na SDG-ovima, odnosno onaj koji razmišlja u skladu s UN-ovim ciljevima održivog razvoja, pristupa putovanju na drugačiji način od tradicionalnih turista. Njegov primarni cilj je da odluke koje donosi imaju pozitivan utjecaj na ljude, okoliš i lokalne zajednice.

Svjesno bira, primjerice, smještaj, restorane ili aktivnosti koje podržavaju lokalne poduzetnike, čime smanjuje gospodarske nejednakosti (SDG 8 – dostojanstven gospodarski rast, SDG 10 – smanjenje nejednakosti). Posebnu pažnju posvećuje svom ekološkom otisku: izbjegava jednokratnu ambalažu, bira energetski učinkovite smještaje i, kad god je moguće, koristi pješačenje ili javni prijevoz (SDG 12 – održiva potrošnja i proizvodnja, SDG 13 – klimatska akcija). Kulturno je osjetljiv, zanima ga lokalna tradicija i običaji te ih poštuje (SDG 11 – održivi gradovi i zajednice, SDG 16 – mir, pravda i jačanje institucija). Traži iskustva koja promiču društvenu uključenost – primjerice, posjećuje mjesta gdje ljudi iz nepovoljnih skupina aktivno sudjeluju u ugostiteljstvu ili vođenju programa (SDG 5 – ravnopravnost spolova, SDG 10).

Takav putnik ne prikuplja samo uspomene, već stvara stvarne vrijednosti – svojim individualnim odlukama doprinosi pravednijem i održivijem svijetu.

Bit putovanja u skladu s SDG-ovima je da posjetitelj ne razmišlja samo o vlastitoj udobnosti, već uzima u obzir društvene, gospodarske i ekološke učinke svog putovanja. Na primjer, ako netko odsjeda na ruralnoj eko-farmi gdje se koriste lokalni sastojci (SDG 2 – Zero Hunger i SDG 12 – Responsible Consumption and Production), ili gdje se provode programi za ravnopravnost (SDG 5 – Gender Equality i SDG 10 – Reduced Inequalities) i gdje je edukacija gostiju također cilj (SDG 4 – Quality Education), taj izbor istovremeno podržava lokalno gospodarstvo (SDG 8 – Decent Work and Economic Growth), društvenu uključenost (SDG 10) i ekološki način života (SDG 13 – Climate Action).

Ovaj oblik putovanja nije odricanje, već način da svojim izborima pozitivno utječemo na svijet – dok istovremeno uživamo u bogatim i nezaboravnim iskustvima.

Turizam temeljen na SDG-ovima nije koristan samo za posjetitelje, već služi kao smjernica i za destinacije. SDG-ovi stvaraju zajednički jezik: turistički pružatelji usluga, donositelji odluka i posjetitelji mogu se pozivati na iste principe.

To pomaže u strateškom planiranju, marketingu, prijavama na natječaje i transparentnosti unutarnjeg poslovanja. Pružatelji usluga i regije uključene u sustav mogu komunicirati na temelju jedinstvenih vrijednosti – a to je sve više očekivanje svjesnih putnika.

Zamislimo putnika kojem je društvena jednakost važna vrijednost. Njegov plan puta uključuje mjesta gdje u ugostiteljstvu ili rukotvorinama sudjeluju osobe s invaliditetom, gdje kafić vodi socijalno poduzeće i gdje programe nude zajednice koje su ranije bile isključene iz turizma.

Ili zamislimo obitelj svjesnu klimatskih promjena koja bira vlak umjesto aviona, odsjedne u smještaju s grijanjem na solarne panele i sudjeluje u lokalnom programu sadnje drveća. Njihov odmor neće biti samo uspomena, već stvarni doprinos održivijoj budućnosti.

Putovanje temeljem SDG-ova nije kampanja niti trend. To je pristup koji postaje sve prirodniji za sve veći broj ljudi. Usred složenih izazova svijeta, sve više ljudi traži iskustva koja nisu samo za njih – već nose i dublje značenje.

Pitanje nije trebamo li putovati. Već: kako, kamo i zašto?

Platforma I-DEST pruža mogućnost da putnici ne donose odluke samo na temelju osjećaja, već i konkretnih podataka. Sustav omogućuje filtriranje na temelju SDG-ova: posjetitelj može označiti da su mu, primjerice, najvažniji zaštita klime, podrška lokalnim zajednicama ili jednakost – i prema tome dobiva preporuke za programe, smještaje ili pružatelje usluga.

Sve to nije samo teorija: I-DEST temelji sve preporuke na stvarnim, izmjerenim podacima koje lokalni pružatelji usluga bilježe putem samoprocjene i auditiranih procesa. Na primjer, ugostiteljski objekt koji dokazano koristi lokalne sastojke može se jasno povezati s ciljevima „Zero Hunger“ (SDG 2) ili „Responsible Consumption and Production“ (SDG 12).

Putnik tako može putovati znajući da zaista podržava ciljeve koji su mu važni, a ne samo na temelju marketinških poruka.