Novo međunarodno istraživanje: tržište održivog turizma bilježi eksplozivan rast

Zeleni i održivi turizam danas je nadmašio status nišnog tržišta. Prema istraživanju MRFR-a, vrijednost tržišta je 2024. godine iznosila 1,73 milijarde dolara, no do 2034. ta će vrijednost narasti na 14,4 milijarde – što predstavlja prosječan godišnji rast od 23,6%. Ovo značajno nadmašuje opći rast globalnog turizma i jasno ukazuje na nagli porast potražnje za održivim proizvodima. Prema istraživanju, dinamičan rast može se pripisati jačanju ekološke svijesti turista, predanosti globalnog turističkog sektora održivosti i sve većoj potražnji za lokalnim iskustvima.

Iako je Sjeverna Amerika trenutno najveći igrač na tržištu zelenog turizma – 2022. godine činila je 45,8% globalnog prometa – Europa također stabilno drži svoju poziciju, posebno zahvaljujući zemljama poput Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. Hrvatska – kao članica EU-a – ima dobru početnu poziciju, no kako bi ostala konkurentna, neophodna je modernizacija infrastrukture, razvoj svjesne turističke komunikacije te aktivno uključivanje lokalnih zajednica u održivi turizam.

Azijsko-pacifička regija također pokazuje dinamičan rast, posebno predvođena Kinom i Indijom. Glavni pokretači su pojava mlade, ekološki osviještene putničke publike i brzo poboljšanje turističke infrastrukture.

Osim toga, Latinska Amerika i Afrika također igraju sve važniju ulogu u području zelenog turizma: globalni podaci pokazuju da odgovorni turizam više nije zanimljiv samo uskom krugu ljudi – primjerice, u Nepalu je interes za zeleni turizam porastao za 24%, a u Keniji za više od 37%, dok su Kostarika, Etiopija i Galapagos sve traženije ekoturističke destinacije. 

Iza širenja održivog turizma jasno stoji promjena očekivanja posjetitelja. Prema izvješću Market Research Future (MRFR), sve veći broj turista traži ekološki prihvatljiva i društveno odgovorna rješenja: 80% ispitanika izjavilo je da bi preferiralo održive smještajne objekte ili bi barem povremeno biralo zelene, ekološki prihvatljive usluge. Ova svijest nije prisutna samo pri rezervaciji smještaja, već i pri odabiru aktivnosti – sve više ljudi traži iskustva koja ne samo da zabavljaju, već i pozitivno utječu na lokalnu zajednicu ili okoliš.

Ova promjena u razmišljanju dovodi do promjena i na strani pružatelja usluga: veće turističke kompanije više ne spominju održivost samo u marketinške svrhe, već je integriraju u svoje poslovne strategije. Sve više hotelskih lanaca i turističkih agencija uspostavlja zelene dobavne lance, uvodi ESG-pristup poslovanju ili objavljuje redovita izvješća o održivosti. Unatoč visokim početnim troškovima, tržišni akteri ulažu u ekološki prihvatljiva rješenja jer prepoznaju da je dugoročna konkurentnost osigurana poslovanjem temeljenim na vrijednostima.

Putnici danas ne skupljaju samo uspomene, već žele ostaviti i pozitivan trag – i očekuju da pružatelji usluga koje odaberu dijele taj pristup. Ovaj trend jasno pokazuje smjer i hrvatskom turističkom sektoru: autentična, zajednički usmjerena i održiva ponuda nije samo moralna, već i tržišna prednost.