Cserszegi Lješnjak

Gergő sa svojih 29 godina ima više životnih priča iza sebe nego većina njegovih vršnjaka. Izvorno je školovan za stolara, postigao je izvrsne rezultate na međunarodnim natjecanjima, a zatim je nekoliko godina radio u inozemstvu. Po povratku kući želio je otvoriti vlastitu radionicu, no na kraju se okrenuo poljoprivredi i kupio nasad lješnjaka u Cserszegtomaju. Od tada, kao mladi poljoprivrednik, uz podršku svoje obitelji gradi svoje poduzeće u kojem su održiva poljoprivreda i ručna obrada u središtu pozornosti.
Na nasadu rastu tri vrste lješnjaka: rimski, koji nakon prženja postaje zlatne boje, hrskav i čistog okusa; barcelonski, koji je krupniji i intenzivnijeg okusa, često se prerađuje u ulje; te cosworth, koji prvenstveno služi kao oprašivač, ali se prodaje i u ljusci.

Nasad lješnjaka donosi obilje zadataka tijekom cijele godine. Zimi se obavlja rezidba i kompostiranje grana, u proljeće nježna zaštita biljaka i obrada tla bez herbicida, ljeti priprema glatke površine tla za berbu, a u jesen žetva.
Obrada uroda je dugotrajan proces: sortiranje, lomljenje, prženje, ljuštenje, selekcija i pakiranje slijede jedno za drugim, a u tome sudjeluju gotovo svi članovi obitelji. Gergőova baka, primjerice, pruža veliku pomoć u lomljenju i selekciji lješnjaka, dok mu majka, osim tih zadataka, pomaže i u prodaji.

Gergő radi s poljoprivrednim pristupom u kojem su održivost i poštovanje prema prirodi na prvom mjestu. Održavanje redova bez korova rješava mehaničkim alatima umjesto herbicidima, čime čuva živi svijet tla. U zaštiti biljaka vjeruje u prevenciju: radije svakodnevno obilazi nasad, prati stanje grmova i pravovremeno reagira, nego da koristi jaka kemijska sredstva. O obogaćivanju tla organskom tvari brine se kompostom i lokalnim stajskim gnojem, dok se orezane grane melju i vraćaju u tlo. Koristi suvremene alate koji olakšavaju rad, ali istovremeno inzistira na tome da svi procesi ostanu transparentni i prilagođeni ljudima.

Ulje od lješnjaka iz Cserszega
Hladno prešano ulje od lješnjaka prava je poslastica: proizvodi se u malim količinama isključivo od odabranih, prženih lješnjaka. Ulje je zlatne boje, intenzivnog mirisa i karakterističnog okusa – nekoliko kapi dovoljno je da običnom jelu doda posebnu notu.
Njegova primjena je raznolika: kao preljev za salate daje blagi, orašasti okus, na krem juhama elegantan je dodatak, a u desertima pravi tajni sastojak. Ulje je bogato nezasićenim masnim kiselinama, prirodnim vitaminima i mineralima, pa je osim što je ukusno, i vrijedna namirnica.
Ulje od lješnjaka dostupno je u pakiranjima od 100 ml i 50 ml.

Prženi lješnjaci
Ručno birani lješnjaci uzgojeni u Cserszegtomaju postaju neodoljivi nakon pažljivog prženja. Tijekom procesa rimska i barcelonska sorta poprime zlatnu boju i postanu hrskavi. Zagrizom se osjeti okus “nutelle”.
Prženi lješnjaci dostupni su u prirodnoj i blago slanoj varijanti. Kod potonjeg, prstohvat soli dodatno naglašava prirodnu aromu i karakterističan okus lješnjaka.
Proizvod je potpuno bez aditiva, proizvodi se u malim količinama kako bi uvijek bio svjež i hrskav.

Proizvode od lješnjaka možete pronaći na štandu Cserszegtomajskih Delicija:
●    Hévízi Sajam Poljoprivrednika
●    Liliomkert Sajam

Zamislite da se na mjestu Balatona nekada prostiralo ogromno jezero, dublje od tisuću metara – na području četiri stotine puta većem! Povijest Panonskog mora nije samo fascinantna geološka prošlost, već i naslijeđe koje i danas oblikuje našu regiju: naši mineralni resursi, plodna tla, pa čak i neke legende potječu odatle. Otkrijte kako je drevno jezero promijenilo zapadnu Mađarsku i ostavilo neizbrisiv trag!

Gigantsko – u svom najvećem opsegu više od četiri stotine puta veće od Balatona – drevno Panonsko more valovilo je našim krajevima milijunima godina (prije otprilike 12 – 8,5 milijuna godina).

Zbog izdizanja okolnih planinskih lanaca, vodena masa postupno se izolirala od svjetskih mora, voda se postupno zasladila, a bazen se polako ispunjavao sedimentima.

Zahvaljujući izoliranosti, njegov živi svijet bio je jedinstven, s brojnim endemskim vrstama.

Panonsko more nije nastalo niotkuda, niti se pojavilo u trenutku u Karpatskoj kotlini: formiralo se tijekom milijuna godina, odvajajući se od većih vodenih masa, zahvaljujući stalnom, sporom tektonskom kretanju i promjenama u oborinama.

Za „datum rođenja“ može se smatrati trenutak kada se pojavilo kao samostalna vodena masa, gotovo potpuno izolirana od svjetskih mora.

Dubina je na nekim mjestima prelazila tisuću metara, dok su drugdje postojali plići dijelovi: lagune, riječne delte i izolirana mala jezera stvarali su raznolik vodeni svijet.

U razdobljima visokog vodostaja, na rubovima planinskih lanaca formirale su se stjenovite obale, čiji se tragovi mogu pronaći na mnogim mjestima, poput Keszthelyskih planina i Mecseka.

Unatoč svojoj velikoj površini i dubini, rijeke koje su se ulijevale s Alpa i Karpata donosile su ogromne količine sedimenta, ispunjavajući ga tijekom otprilike 6,5 milijuna godina i „ispratile“ ga sa scene.

Od tih sedimenata nastale su danas poznate panonske formacije, uglavnom sastavljene od pijeska, gline i praha – koje skrivaju važne mineralne sirovine (npr. naftu) i vodonosne slojeve – te su ključne za značajan dio površine zapadne Mađarske, uključujući područje Zala brda.

Na zapadnoj Mađarskoj često se može pronaći panonska Somló formacija, čiji glinoviti, slojeviti prah i sitnozrni pijesak čine plodno tlo.

U slojevima tih panonskih formacija mogu se pronaći čak i tzv. „tihonjski kozji nokti“ poznati iz legendi, koji su zapravo ostaci ljuštura jedne vrste školjki (Congeria ungalacaprae).

Zanimljivo je da su zbog smjera većih rijeka koje su donosile sediment (sa SZ, S, SI) posljednja jezera Panonskog mora opstala na području današnje Slavonije u Hrvatskoj i sjeverne Srbije, no zbog svoje znatno manje veličine, karaktera i faune, ne mogu se smatrati nasljednicima nekadašnjeg Panonskog mora.