Rimski vrt ruševina

Prema nalazima, ovo područje bilo je naseljeno već u prvoj polovici 1. stoljeća – o čemu svjedoči i novčić cara Tiberija. U ranom razdoblju ovdje je stajala drvena kuća koja je vjerojatno izgorjela krajem 1. stoljeća. Na njezinom mjestu početkom 2. stoljeća izgrađena je impozantna kamena građevina veća od 1000 četvornih metara, s toplim, mlakim i hladnim bazenima te trijemom s kolonadama (porticus) na istočnoj strani.

Iako građevina, za koju se pretpostavlja da je bila urbana vila, ne pokazuje tragove centralnog grijanja, nosi građevinske značajke tipične za to razdoblje. Vila je uništena krajem 2. stoljeća, ali je ponovno izgrađena u 3. stoljeću s novim unutarnjim rasporedom, a u njoj je čak izgrađeno i Mitrino svetište – čiji je oltarni kamen također pronađen tijekom iskopavanja. U 4. stoljeću vila je ponovno uništena, ali je opet obnovljena, sve dok nije konačno propala početkom 5. stoljeća. Funkcija kompleksa mijenjala se tijekom vremena – u posljednjem razdoblju vjerojatno je služila gospodarskim svrhama.

Zapadno od stambene zgrade pronađeni su ostaci gospodarskih objekata koji su pripadali vili, što sugerira da je ovdje djelovalo cijelo imanje. Ostali nalazi iz okolice Hévíza – poput Jupiterovog oltarnog kamena pronađenog blizu jezera ili rimskih novčića koje su otkrili ronioci – jasno ukazuju na to da su Rimljani već tada prepoznali ljekovitu moć jezera, što je također pridonijelo dugotrajnom naseljavanju ovog područja.

Flavije i njegova dojilja – legenda o jezeru
Skulptura prikazuje Flavija Teodozija, posljednjeg cara Rimskog Carstva, i njegovu dojilju, koja je molila Djevicu Mariju za ozdravljenje svog bolesnog štićenika. Prema legendi, njezine molitve dovele su do nastanka ljekovitog izvora, čija je voda ojačala Flavija – i tako je postao vladar. Skulptura je rad Ferenca Farkasa (2015.) i odaje počast legendi o Hévízskom jezeru.

Suhi Kneippov staza – šetnja kroz prošlost
Kneippova staza u Rimskom vrtu prati tragove rimskih zidova koji se nalaze pod zemljom. Hodanje bosim nogama po različitim površinama – šljunku, drvetu, drobljenom kamenu – ne samo da osvježava, već pruža i prirodnu masažu, potičući cirkulaciju i djelujući na cijelo tijelo putem refleksnih zona.

Vrata doma – skulptura psa i rimska vrata
Skulptura prikazuje ulaz u rimsku kuću i dostojanstvenog psa isklesanog od granita. Rimski ekvivalent izraza "pazi na psa" ("cave canem") bio je čest motiv na ulazima u Pompejima. Ova skulptura simbolizira povezanost prošlosti i sadašnjosti.

Srna – tajanstvena mala brončana figura
Mala brončana srna izrađena je na temelju nalaza iz 4. stoljeća. Originalna figura veličine 2 cm pronađena je u okolici Hévíza i vjerojatno je služila kao grobni prilog. Današnju skulpturu izradio je Ferenc Farkas.

Rimski vojnički grob – tajna iz dubine zemlje
Cijeli i očuvani grob od opeke otkriven je 1925. godine. Iz groba su izvađeni rimski novčići, brončane kopče i kostur vojnika. Nalazi su pohranjeni u Balatonskom muzeju, dok se grob može vidjeti na licu mjesta.

Muzej u Egregyu – spoj prošlosti i sadašnjosti
U muzeju, koji je smješten na mjestu nekadašnje stolarske radionice, od 2015. godine prikazuju se povremene i tematske izložbe, uključujući izložbe koje predstavljaju tisućljetnu povijest Hévíza.