"

Jezera, stene, duhovi – 6 prirodnih čuda Transilvanije koje morate videti pre nego što umrete

Hargita okrug se nalazi u srcu Istočnih Karpata, sa gustim četinarskim šumama, vulkanskim planinama i bajkovitim jezerima, čineći ga jednim od najraznovrsnijih prirodnih predela u Transilvaniji. Njegova teritorija obiluje geološkim formacijama starim milionima godina, kraterskim jezerima koja svedoče o vulkanima, solnim krasovima i krečnjačkim klisurama. Ova geološka raznolikost pruža jedinstvene mogućnosti za istraživanje prirode i svesno, vrednosno otkrivanje. Ko poseti Hargita okrug, ne samo da će naići na zadivljujuće pejzaže, već će dobiti i uvid u prošlost oblikovanu iz dubina Zemlje – a ako na ekološki svestan način istražuje ova blaga, i sam može doprineti očuvanju ovog kraja. Predstavljamo vam šest posebnih lokacija koje spadaju u prirodna blaga Hargita okruga.

Korondi Puž-brdo – nalazište aragonita i fosili na Solnoj zemlji

Korond (Rumunija) na severnom izlazu krije geološki rezervat Korondi Puž-brdo, koji se prostire na 8 hektara na nadmorskoj visini od oko 643 metra. Na ovom mestu nalazi se najveće nalazište aragonita u Rumuniji, vrste karbonata sa metalnim sjajem, koji se smatra poludragim kamenom. Ova oblast uživa nacionalnu zaštitu od 1980. godine.

Staza je dobro uređena: zaštitne ograde, klupe i informativne table pomažu posetiocima da se snađu među fascinantnim geološkim fenomenima. Ovde se mogu videti ne samo naslage aragonita i kalcita, već i fosili zarobljeni u kalcitu, što predstavlja posebnu zanimljivost.

(Fotografija: Visit Harghita FB stranica)

Korondi Puž-brdo – nalazište aragonita i fosili na Solnoj zemlji

Rapsonneov zamak – legendarna kamena tvrđava u planinama

Jedna od najtajanstvenijih srednjovekovnih ruševina u Sekejskoj zemlji nalazi se u blizini Parajda, na strmom šumovitom vrhu. Ostaci tvrđave poznate kao Rapsonneov zamak skriveni su među andezitskim stenama – obrasli zidovi, kamenje utonulo u zemlju i veštački rezervoar govore o nekadašnjoj ulozi ove tvrđave. Pretpostavlja se da je izgrađena u 13. veku, možda kao utočište tokom mongolskih napada, ali je ubrzo napuštena. Priroda je polako povratila zidove, a danas ruševine, koje se gotovo stapaju sa okolinom, pružaju jedinstven doživljaj.

Uz zamak se vezuju mnoge legende. Prema nekim pričama, Rapsonne je bila vila ili veštica koja je uz pomoć crnog mačka i petla izgradila svoj zamak, dok je prema drugim predanjima povezana sa svojom braćom, koji su podigli i druge zamkove u okolini. Najpoznatija legenda kaže da je Rapsonne sklopila pakt sa đavolom kako bi mogla ići na misu u Kluž: izgradila je čarobni put preko planina, a zauzvrat je đavo tražio zlato iz Parajda i srebro iz doline. Međutim, Rapsonne je nadmudrila đavola, pa je put nestao, ali legenda je ostala. U okolini ruševina i danas se spominje Rapsonneova ruža, koja donosi posebnu sreću onima koji sa poštovanjem prilaze zamku. Mesto je dostupno održivim putem, pešačkom turom, gde tišina prirode i svet legendi osvajaju posetioce.

(Gde je nekada stajao zamak - Fotografija: Cazare Praid)

Rapsonneov zamak – legendarna kamena tvrđava u planinama

Crveno jezero – jezero legendi

Crveno jezero (Lacu Roșu) nalazi se u podnožju klisure Békás i posebnost mu daju debla potopljene šume koja izviru iz vode. Nastalo je 1838. godine usled iznenadnog odrona zemlje. Crvenkasta boja vode potiče od nanosa koje kiša ispira sa Crvene stene.

Legenda o nastanku jezera je tragična i mistična. Prema priči, mladu devojku, Ester, oteo je tiranski razbojnički vođa. Devojka se molila Bogu za spas, nakon čega su se nebesa razljutila: podigla se ogromna oluja, planine su se srušile i zatrpale otmičara, a na tom mestu nastalo je jezero. Izvirujuća debla svedoče o uništenoj šumi i prošlosti.

Crveno jezero – jezero legendi

Klisura Békás – divlje srce Karpata

Klisura koju je izdubila reka Békás jedna je od najpoznatijih prirodnih čuda u Transilvaniji. Karakterišu je stene visoke 200–300 metara i vijugave staze. Klisura Békás nije samo prirodna atrakcija, već i omiljeno mesto za alpiniste.

Klisura povezuje Moldaviju i Transilvaniju i oduvek je bila most trgovinskih i kulturnih veza. Planinski masiv Nagyhagymás koji okružuje oblast bogat je endemskim biljnim i životinjskim vrstama i pod zaštitom je UNESCO rezervata biosfere.

Klisura Békás – divlje srce Karpata

Usamljeni kamen – kameni div iznad borovih šuma

Jedna od najpoznatijih atrakcija planinskog masiva Hagymás. Usamljeni kamen (Piatra Singuratică) je dolomitna stena visoka 1608 metara, čiji se karakteristični oblik prepoznaje izdaleka. Dostupan je iz pravca klisure Békás ili Nagyhagymása.

Ime je dobio jer stoji sam, poput stražara iznad pejzaža. Naravno, mesto je povezano i sa legendom: prema jednoj priči, na ovom mestu je nekada stražario sekelski ratnik, čekajući svoje pale saborce iz bitke, ali oni nikada nisu došli. Bogovi su ga pretvorili u stenu kako bi zauvek stajao kao spomenik. Obližnji planinarski dom je odlična tačka za odmor za turiste.

(Fotografija: Dezső László / Visit Harghita)

Usamljeni kamen – kameni div iznad borovih šuma

Izvori Borseca – vode života u zagrljaju Karpata

Borsec se nalazi u srcu planina Gyergyói i poznat je po više od 15 izvora mineralne vode. Izraz "borvoda" potiče odavde, aludirajući na gazirane izvore koji se koriste u medicinske svrhe još od 16. veka. Kristalno čiste vode, zbog različitog mineralnog sastava, preporučuju se za probleme sa varenjem, cirkulacijom i mišićno-koštanim sistemom. Šetališta i česme u okolini grada omogućavaju posetiocima da direktno probaju vodu iz izvora.

Borsec je danas primer održivog zdravstvenog turizma: prirodni dar lokalna zajednica vekovima koristi s poštovanjem, dok gosti mogu odgovorno učestvovati u ovoj tradiciji.

(Fotografija: https://statiuneaborsec.ro/)

Izvori Borseca – vode života u zagrljaju Karpata

Završna misao

Ovih šest prirodnih čuda nisu samo vizuelni doživljaj, već i putovanje kroz geološke, kulturne i duhovne dubine Transilvanije. Bilo da se radi o snazi prirode (Crveno jezero, klisura Békás), vulkanskoj energiji (Sveti Ana jezero) ili uzvišenim panoramama (Madarasi Hargita, Usamljeni kamen) – ova mesta iznova i iznova pozivaju ljude.

Putujmo odgovorno – Okrug Harghita krije posebno osetljiva prirodna blaga, te ohrabrujemo sve posetioce da čuvaju staze, poštuju životni prostor lokalnog stanovništva i kući ponesu samo uspomene.

Završna misao

Još vesti

Sve

Naši partneri